Hodočašće u Rim: dan 4. - četvrtak 8. travnja 2010.

Za početak ranojutarnja anegdota. Vrijeme radnje 05:50, mjesto radnje: soba broj 4!

Ovoga jutra dobroznani taktovi alarma nisu bili potrebni jer su Maju i mene probudili bolni jecaji drage nam cimerice Ivone koja se kroz zube požalila na neizdrživu bol u leđima. Kako to obično biva kad su tri žene u sobi, uspjele smo probuditi par susjednih soba i sortirati sve savjete i preporuke, ali ipak najkorisnija je bila Iva koja joj je dala Voltaren forte obećavajući izvrsne rezultate. Kako je sada stvarno bila krizna situacija u Kriznom stožeru „ukočena“ Ivona i ja propuštamo zajedničku misu u 7 sati, a kao predstavnik naše sobe odlazi Maja i obavještava sve o (ne)zgodi u četvorci.

Don Vjence je već spreman i voditi na injekcije, ali čudotvorni Voltaren radi svoje i naša cimerica je već za sat vremena na nogama, spremna za put. Sada cijela grupa „baca“ raznorazne priče da to nije od „kičme“, a najviše je zeza časna Marija spominjući neke napitke od sinoć koji su bili u cafeu i koji su uzrok njene mučnine, boli i slabosti...

Nakon tako šokovitog jutra sjedamo u autobus. O, da dobro ste pročitali. Naš autobus ponovno je s nama pa s njim odlazimo na naše prvo odredište: katakombe!

Hodočašće u Rim - KatakombeHodočašće u Rim - Katakombe

To su podzemna groblja u kojima su sahranjivani stari kršćani. Kroz stoljeća su bila potpuno zapuštena, a u XVI. st. poduzeta su nova istraživanja i vrjednovanja. Katakombe svetoga Kalista su među najvećima i najveličanstvenijima u Rimu. Nastale su oko polovine drugoga stoljeća, a dio su groblja koje zauzima prostor od 15 hektara zemlje. S mrežom podzemnih hodnika dugih gotovo 20 kilometara, raspoređenih na nekoliko katova, dostižu dubinu veću od 20 metara. U njima su sahranjeni deseci mučenika, 16 papa te mnogi kršćani. Također se nalazi i kosturnica svete Cecilije, mlade mučenice, čije je tijelo tu pronađeno. Ona je postala zaštitnicom pjevača jer se kaže da je pjevala dok je bila mučena.

Hodočašće u Rim - KatakombeHodočašće u Rim - Katakombe

Na ulazu u katakombe ponovno srećemo naše Hrvate pa nam zajedno s njima, bogoslov, naš susjed s Trstenika koji živi u Rimu, daje zanimljive podatke o katakombama prateći priču na projekciji. U njih ulazimo spuštajući se u niz dugačke, velike stepenice i kako idemo niže to postaje mračnije, hladnije i teže dišemo, a naročito sada kada shvaćamo u kakvim su uvjetima naši preci svjedočili svoju vjeru. U zraku koji udišemo osjeća se miris vlage, zemlje i baš se osjeća nedostatak svjetlosti i sunca. Svuda oko nas su sarkofazi, urezani simboli i znakovi i mjesta za grobove od čega nas posebno potresaju mjesta za bebe i djecu. Naš vodič daje nam pregršt zanimljivih informacija koje kao da nas, zbog okruženja u kojem se nalazimo, vraćaju u ono vrijeme.

Izlaskom iz katakombi, upućujemo se na kilometarsku šetnjicu do crkve Quo vadis, a oko nas su nepregledne livade procvalog cvijeća, velika stabla i samo cesta po kojoj se krećemo, pa nam ova šetnjica zaprvo dolazi kako relaksacija, a ne napor. Putem ćakulamo, uživamo u suncu i šetajući tako „s noge na nogu“ dolazimo do našeg odredišta.

Hodočašće u Rim - put prema Quo VadisHodočašće u Rim - putokaz za Quo Vadis

29. lipnja 64. godine izbio je veliki požar u Rimu kojeg je izazvao Neron. Pri bijegu iz Rima kako bi izbjegao mučeništvo sv. Petru ukazao se Isus Krist. Na njegov upit: „Quo vadis, Domine?” (Kamo ideš, Gospodine) Isus mu odgovori: „Idem u Rim da me ponovno razapnu”. Na te njegove riječi Petar se postiđeno vratio u Rim gdje je podnio mučeničku smrt za Krista. Predaja kaže da je razapet naglavačke na vlastiti zahtjev, jer se smatrao nedostojnim svog učitelja.

Hodočašće u Rim - Quo Vadis - Isusove stopeHodočašće u Rim - put prema Quo Vadis

Na mjestu ukazanja nalazi se crkva koja nosi ime Quo Vadis i u kojoj se nalazi kamen s tragom stopala koji navodno pripada samom Isusu.

Običaj je da hodočasnici taj kamen s Isusovim stopama poljube i u tišini izgovore svoje molitve, pa smo tako postupivši, razgledali crkvu te se ispred iste okupili. Upućujemo se prema našem autobusu, istim putem i laganim korakom, upijajući svaku sunčevu zraku.

Naša iduća postaja bila je Bazilika svetog Pavla izvan zidina koja je jedna od četriri velike rimske bazilike. Izgradnja je počela u vrijeme cara Konstantina Velikog na mjestu povijesnog groba sv. Pavla. Sama Bazilika smještena je u Rimu, izvan granica Aurelijevih zidina, odakle i dolazi „izvan zidina“ u njenom nazivu. Iako izvan Vatikana, Lateranskim ugovorom dodijeljen joj je poseban eksteritorijalni status kao vlasništva Svete Stolice.

Hodočašće u Rim - Bazilika sv. Pavla izvan zidinaHodočašće u Rim - ispred Bazilike sv. Pavla

Hodočašće u Rim - Bazilika sv. Pavla - slike papaOva bazilika bila je pravo osvježenje za oči. Naime, sve su bazilike lijepe, posebne i neponovljive, ali ova je na poseban način bogata, a opet nije tako puna blještavila kao ostale. Ono po čemu je posebna je i po slikama svih papa - Petrovih nasljednika, pri čemu je svjetlo upereno na sliku trenutnog pape.

U njoj kao da je kič reduciran pa vam u oči „upada“ puno detalja i baš uživamo šetajući po njoj. Nekoliko je zaista zanimljivih kipova od kojih svaki priča svoju priču pa tako lagano, uživajući u unutrašnjosti izlazimo ispred gdje na brzinu kupujemo suvenire, radimo par zajedničkih fotografija i već smo u autobusu na putu za hodočasničku kuću gdje nas čeka ručak.

Kako je Rim ogroman grad, s nama je uvijek i već spomenuta vjerna suputnica Đurđa (navigacija), a inače Brunova omiljena prijateljica. Njegove svađe s Đurđom bile su doza smijeha koja nas je doslovno vraćala u život onako umorne. Ipak, naša prijateljica malo je pobrkala ulice pa na ručak stižemo u zakašnjenju od pola sata, ali taman na dobro rashlađeni aperitiv.

Nakon ručka imamo pauzu od nekih sat vremena koja se koristi da se „ubije oko“, ode pod tuš, popije kava u blizini i već smo svi spremni za daljnji plan i program.

Idući na rasporedu je Panteon u koji odlazimo taksijima, a ne bi to bilo to da se baš naš taksi nije putem sudario. Bolje rečeno, motorist je udario u nas, a naš vozač samo je izašao, pokupio staklo, podigao vozača i nastavio put kao da mu je to svakodnevna pojava. Kad bolje razmislim vjerojatno i je! Ili ga je ipak ošamutio Majin parfem?! No, dobro, to je neka druga priča...

Hodočašće u Rim - PanteonHodočašće u Rim - Panteon - objašnjenje za kišu

Riječ Pantheon na grčkom znači hram svih bogova, a s tom namjerom je i sagrađen – kao hram svih poganskih bogova. Nalazi se na Piazza della Rotonda, malenom trgu sa šarmantnim uličicama koje na njega izlaze.

Jedan od najbolje očuvanih i najproporcijonalnijih spomenika drevnog Rima, danas je ponosno obilježje grada. Napravio ga je Hadrian, između 119. i 128. godine. Kršćanska crkva ga je prenamijenila 608. godine i time spasila od uništenja. Radijus svoda je točno ekvivalentan visini, a šupnjina od 9 metara, poznata pod nazivom oculus, u centru svoda, propušta svjetlost (i kišu) u samu građevinu.

Hodočašće u Rim - unutrašnjost PanteonaHodočašće u Rim - Panteon - rupa u stropu

Naravno da je nama upravo ta rupa u svodu bila najzanimljivija, pa smo dobro pročavali objašnjenje kako voda otječe i tražili te rupice u podu koje skupljaju kišu. Nakon obilaska uputili smo se prema Fontani di Trevi, a putem smo se nakupovali suvenira tako da smo pred fontanu došli s punim rukama kesa.

Rim je grad fontana, ima ih oko 280, a slobodno možemo reći da je Fontana di Trevi kraljica svih fontana. Fontana je sagrađena u 18. stoljeću, po narudžbi pape Klementa XII., iako je u jednostavnijem obliku na tom mjestu postojala već u 15. stoljeću. Cijelim prostorom dominira Neptun, koji upravlja kočijom u koju su upregnuta dva morska konja, dok skultpura slijeva Neptunu predstavlja obilje, a zdesna zdravlje. Voda pak ispred skulptura simbolizira more, čiji Neptun i je bog. Ta voda inače dolazi iz „Aqua virgo“, akvadukta koji je doprema iz izvora udaljenog dvadesetak kilometara od grada, a isti se akvadukt koristi i za punjenje brojnih drugih fontana u centru Rima.

Hodočašće u Rim - fontana di TreviHodočašće u Rim - masa ispred fontane di Trevi

Svjetski poznata postala je u filmu La Dolce Vita, kada je zanosna švedska ljepotica Anita Ekberg uskočila u fontanu i pozvala Marcella Mastroiannia da joj se pridruži. Priča se, kako je film sniman u zimsko vrijeme, da je Mastroianni ušao u vodu tek nakon par čašica votke, dok je Ekberg svoje odradila bez problema. Očito su u Švedskoj hladnoće nešto veće. :)

Uz Trevi je vezana i jedna zgodna priča, koja kaže da će se posjetitelj koji ubaci kovanicu u fontanu vratiti u Rim. Turista je mnogo i svaki dan se ubaci kovanica u vrijednosti oko tri tisuće eura, pa je i više nego očito da je mnogo ljudi željno povratka u ovaj prekrasni grad!

Naravno da smo i mi, uklapajući se u profil ovih turista željnih povratka, bacali kovanice i po nekoliko puta nastojeći fotoaparatom uhvatiti baš taj trenutak. Oko fontane bilo je okupljeno mnoštvo pa se uz žamor vode i razgovore turista činilo kao pravo mjesto koje bi mi popularno nazvali špica događaja. Odlazeći od Fontane i po nekoliko puta se osvrćemo da je još jednom pogledamo, a ni ne sluteći da ubrzo stižemo pred još veću žižu, na još veću špicu: Piazza di Spagna.

Hodočašće u Rim - Piazza di SpagnaHodočašće u Rim - Piazza di Spagna

Piazza di Spagna se izgledom malo promjenila od 18. stoljeća, ali njom još dominiraju dvostruke stube, poznate pod nazivom Španjolske stube. Dizajnirao ih je Francesco de Sanctis 1723. godine, s namjerom da poveže Via del Babuino s Via Felice. Stube vode do crvkice iz 16. stpljeća pod nazivom Trinitá dei Monti, odakle se pruža prekrasan pogled na grad zbog kojeg se zaista vrijedi uspeti na vrh stepenica. Španjolske stube su dobile naziv po susjednoj Španjolskoj ambasadi, iako se ovo područje sve više počenje ličiti na Engleski Ghetto, kako ga i naziva lokalno stanovništvo. Na dnu stuba se nalazi Baracaccia fontana, koju je dizajnirao Bernini 1627. godine.

Ovo je bilo mjesto koje se razlikovalo od ostalih koje smo prošli protekle dane upravo po tome što nam je ovdje bila zadaća da sjednemo i uživamo. Taj zadatak zvučao nam je nevjerojatno, ali baš je to zadatak svakog turista, po čemu su ove stepenice i poznate. Uvijek prepune turista, naročito onih mlađih koji ovdje sjede, odmaraju i uživaju. Ipak smo se nakon nekog vremena ustali i popeli do vrha kako bismo razgledali crkvu i uživali u pogledu. Ovdje u Rimu nam se činilo kao da je jedno mjesto ljepše od drugoga i kao da znamo da ćemo baš sutra vidjeti nešto još ljepše. Usprkos tome, ovdje na Španjolskim stubama, valjda zbog čitave atmosfere i kraja napornog dana, činilo se kao da ste u samom raju na zemlji.

Hodočašće u Rim - mi i Đuel na španjolskim skalama

Nas par oduševljeni tolikom ljepotom odlučujemo ovdje ostati cijelu večer. U međuvremenu odlazimo do Hard Rock caffea da Maja kupi majcu pa se „opremljeni“ potrepštinama vraćamo na staro mjesto i ostajemo tu par sati. Kako sam već spomenula da su „pičinari“ naši dragi i stalni suputnici, tako nam ni ovdje ne daju mira pa se tako sprijateljujemo s popularno nazvnim Đuelom kojemu smo napravili dobar promet, a koji nam je na kraju i podjelio par poklona. Ostatak naše grupe otišao je u obilazak okolnih fontana i pjaca te nam nekoliko sati kasnije, u kući, oduševljeno pričaju svoje dojmove.

Budući da je bila kasna ura i da su časne već otišle spavati, opet se čitava žiža i događaji sele u četvorku. Ove večeri pomalo je sjetno raspoloženje. Ovo je posljednja večer u Malom cafeu, a činilo se kao da smo jučer došli... Sutra je opraštanje od časnih, grada i spremanje svih lijepih uspomena na put prema Splitu...

Subota, 23. rujna A.D. 2017.

Donacije za župu

Svi koji žele i imaju mogućnost donirati novčana sredstva za našu župu mogu to učiniti u župnom uredu ili uplatom na žiro račun:
HR97 2330 0031 1000 8611 2

Također pozivamo da se jave svi koji se aktivno žele uključiti u život svoje župe te pomoći na bilo koji drugi način.

Raspored službe Božje

Nedjeljni i blagdanski raspored

Nedjeljom
u 8:00, 9:30 i 19:00 sati

Radnim danom (1.7. - 15.9.)
u 7:00 sati

Blagdanom u tjednu
u 8:00 sati

Prvim petkom u mjesecu
u 7:00 i 19:00 sati

Župni ured - uredovno vrijeme

Župni ured radi sat vremena prije večernje svete mise. Za hitne slučajeve 0-24 sata!

Online gostiju: 31 

Web Statistika

counterDanas100
counterOvaj mjesec4770
counterSveukupno582970