Agnosticizam

AgnosticizamAgnosticizam, negdje na pola puta između teizma i ateizma, uvjerenje je da na ovom stupnju razvoja čovjek ne može znati ni dokazati postoji li Bog ili ne postoji. Riječ potječe iz grčkog jezika, od riječi agnostos, što znači nedokučivo, odnosno ono što se ne može spoznati.

Prvi put  taj pojam upotrijebio je Thomas Henry Huxley 1876. godine u govoru na sastanku Metafizičkog društva kako bi opisao svoju filozofiju koja odbija sve tvrdnje o duhovnom ili mističnom znanju. U jednom svom pismu Huxley navodi: „Ja niti potvrđujem niti niječem ljudsku besmrtnost. Nemam razloga u to vjerovati, ali s druge strane, nemam ni načina da to osporim. Nemam a priori primjedbe glede te doktrine. Katekizam Katoličke crkve uočava bitnu činjenicu: agnostik odbija nijekati Boga; naprotiv, dopušta da postoji transcendentno biće, ali koje se ne može objaviti i o kojem nitko nije u stanju ništa reći. Agnostik se ne izjašnjava o Božjem postojanju, izjavljujući da je nemoguće to dokazati, dapače, da nije moguće to niti ustvrditi niti zanijekati.“

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, agnostika u Republici Hrvatskoj ima oko 132.532 (3%), a ateista 98.376 (2.2%), a čini se da je biti agnostikom sve popularnije, pa će novi popis stanovništva pokazati kako trenutno stoje stvari. Međutim, prema oglednom obrascu popisa stanovništva, 21. pitanje – vjera – nudi ove opcije: a) katolička; b) druga (upisati koja); c) ateist; d) ne izjašnjava se, pa se podigla prašina i oko toga što se ispitanicima ne nudi opcija „agnostik“ i oko toga što „takav upit građanima RH sugerira da se, unatoč odredbama Ustava, RH priklonila jednoj vjeri, točnije jednoj crkvi – Katoličkoj” i da se „podjelom na katolike i druge građani diskriminiraju po svojoj vjeri”. Ipak, prema posljednjem popisu stanovništva, katolika je u RH (čak?) 88%.

Zanimljivo je i istraživanje iz siječnja 2010. koje je pokazalo da je pojam agnostik najtraženiji pojam na Googleu u tjednu održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora, a potraga za objašnjenjem tog pojma porasla je za čak 550%! Mr. Krešimir Cerovac kaže da se od vremena prosvjetiteljstva pa sve do danas religijska ravnodušnost smatrala znakom intelektualne zrelosti modernog čovjeka, te nužnim uvjetom za ostvarenje njegovog potpunog oslobođenja. Tumačilo se da je čovjek sam sebi dostatan, sposoban riješiti sve probleme i zadovoljiti sve želje, bez da se utječe Bogu. Čini se da je taj stav sve popularniji, posebno među mladima, a naročito nakon predsjedničkih izbora 2009./2010.

AgnosticizamU knjizi „O vjeri, nadi i ljubavi“, papa Benedikt XVI. pita se je li agnosticizam izlaz te je li kršćanstvo spojivo s modernom kritičkom sviješću. Papa postavlja i pitanje ne bi li punoljetnom čovjeku našega vremena bilo primjerenije suzdržati se od prosudbe ovih danosti i sačekati trenutak kad će znanost imati u rukama konačne odgovore. Papa ukazuje na današnju prosječnu akademsku svijest kojoj se čini da poštenje mišljenja i poniznost pred nepoznatim preporučuju agnosticizam. Postavlja se dakle pitanje: Ne prekoračuje li pitanje Boga granice ljudske moći te bi stoga agnosticizam bio jedini ispravan čovjekov stav: bivstveno, iskreno i u najdubljem riječi „pobožno“? No, je li agnostički pristup uopće prihvatljiv? Naime, ako se zaista ništa ne može kazati o Bogu, te o besmrtnosti duše, tada tvrdnja da se ništa ne može kazati i znati tvori istinu, koja je u kontradikciji sa sadržajem same tvrdnje!

„Pred pitanjem Boga za čovjeka ne postoji neutralnost“, poručuje Benedikt XVI. „On može reći samo da ili ne, i to uvijek sa svim posljedicama i za najneznatnije stvari života.“ Papa dalje kaže:

„Ako, dakle, u teoriji pripustim agnosticizam, moram se u praksi odlučiti između dvije mogućnosti: živjeti kao da Boga nema ili živjeti kao da ga ima i kao da je mjerodavna stvarnost moga života. Postupim li na prvi način, praktički sam zauzeo ateističku poziciju i možebitnu neistinitu hipotezu učinio osnovicom čitava svoga života. Odlučim li se za drugi izbor, opet se krećem u čisto subjektivnoj vjeri. Pitanje Boga je neizbježno, ono ne dopušta suzdržanost glasa.

Subota, 21. listopada A.D. 2017.

Donacije za župu

Svi koji žele i imaju mogućnost donirati novčana sredstva za našu župu mogu to učiniti u župnom uredu ili uplatom na žiro račun:
HR97 2330 0031 1000 8611 2

Također pozivamo da se jave svi koji se aktivno žele uključiti u život svoje župe te pomoći na bilo koji drugi način.

Raspored službe Božje

Nedjeljni i blagdanski raspored

Nedjeljom
u 8:00, 9:30, 11:00 i 18:00 sati

Radnim danom (listopad)
u 18:00 sati
Poslije večernje mise krunica.

Blagdanom u tjednu
u 8:00 sati

Prvim petkom u mjesecu
u 7:00 i 18:00 sati

Župni ured - uredovno vrijeme

Župni ured radi sat vremena prije večernje svete mise. Za hitne slučajeve 0-24 sata!

Novosti iz Centra Otac Vjeko

Online gostiju: 43 

Web Statistika

counterDanas88
counterOvaj mjesec4461
counterSveukupno588999